Amigu di Tera komunikado di prensa 30 di yüli 2008
A entrega kasi 5000 firma kontra proyekto na Jan Thiel
Diabièrne 25 di yüli a entregá na Gezaghebber Interino, sra. Magali Jacoba, un lista di firma kontra destrukshon di naturalesa den e área di Jan Thiel. Kasi 5000 siudadano, prinsipalmente hóben, a pone nan nòmber riba lista di e wèpsite www.PetitionOnline.com/janthiel . E kantidat grandi aki ta inkluí firma di 270 hende ku a partisipá na e kaminata di diadumingu 20 di yüli, ku manera ta konosí a atraé entre 500 i 600 hende di tur gremio di nos komunidat.
Inisiador
di e website, e studiante Francis O’Connor, a lesa Gezaghebber e teksto di e
petishon ku a haña aprobashon di tantu firmante. E teksto ta papia di e balor di
área di Jan Thiel pa chogogo i mas ku 80 otro sorto di para, i tambe di e balor
kultural históriko. “No tur desaroyo ta progreso, espeshalmente no ora ku ta destruí
naturalesa di gran balor.” Den e teksto tambe ta enfatisá indiferensha di
parti di gobernantenan pa naturalesa i nan akseptashon di demasiado konstrukshon
ku lo hasi nos isla ménos atraktivo pa turista ku ta di bishita.
Edfrim
Reyna di Fundashon Desaroyo Marie Pampun i Bisendario (FDMPB) a menshoná ku hopi
aña kaba nan fundashon ta guia turista i hendenan lokal den e area aki i ta
laga nan sera konosí ku su naturalesa i historia. FDMPB ta lamentá ku gobiernu no
ta pone muchu atenshon pa kuido di e area di naturalesa di Jan Thiel. Esaki
mientras ku ta hasi ocho aña ku FDMPB ke ehekutá un plan di maneho, formulá pa
ekspertonan, i pagá pa APNA. Te awe ta warda riba aprobashon di gobiernu pa
sierto tereno. Entretantu a hala kaminda ilegal den área di konservashon di Jan
Thiel sin ningun servisio di gobièrnu tuma paso kontra malechornan. E
indiferensha pa ilegalidat di parti di gobièrnu, ku tambe ta tuma lugá na gran
eskala na Marie Pampun a bira un diskushon basta ekstenso den e enkuentro ku Gezaghebber
Interino. FDMPB ta boga pa kosta liber i pasashi habrí pa pueblo por yega
laman.
Yvette
Raveneau di Amigu di Tera a hasi uzo di mapa pa aklará i splika e balor di
naturalesa di área di Jan Thiel. Ta trata di un área partikular ku rikesa
grandi di mata i bestia ku ta dependé di otro. Ora ku hasi daño na un sorto,
otronan ku ta dependé di dje di mes lo sufri daño. Pa evitá esaki mester tin
bastante espasio pa naturalesa einan. Loke gobièrnu a reservá pa protekshon ta
mínimo di mínimo. Un área enorme di Jan Thiel lástimamente ta reservá pa konstrukshon
di kas i desaroyo turístiko. Awe nos ta eksperenshá kon poko poko ta rondoná i sera
e laguna di Jan Thiel ku edifisio. Ya a yena e partinan ku tabata reservá pa esaki,
kitando naturalesa. Aparentemente no ta basta ainda. Awor ke hasta kue partinan
di konservashon hasi área turístiko. Ta ekspandé numa sin pensa, esaki si no ta
akseptabel.
Un parti di area di konservashon ku e proyekto hotelero ta deseá ta keda na kosta kantu di un laman ku tin un rikesa grandi i masha partikular di koral ku ta ei so por topa. For di Blauwbaai te Fuik desaroyonan na kosta a kousa hopi daño na refnan di koral. Aki, entre Bapor Kibrá i Playa Jan Thiel tin un pida kosta original ainda i e koral ta di álta kalidat. Konstrukshon akinan lo kaba ku nan. Kon splika nos hóbennan ku nos no ta tuma e molèster pa kuidanan?
Diariamente turista i hendenan lokal ta kana keiru den e bunita área di naturalesa kaminda a proyektá hotel. Awor kaba e área tin uzo i balor pa turismo. Den un área di turismo no nesesariamente mester pone mas kamber, casino ets. Disfrutá di beyesa di naturalesa tambe ta turismo.
E proyekto di hotel no solamente lo kaba ku naturalesa pero tambe e ta kita i blòkia ruta ku diariamente turista ta uza pa kana keiru òf kore baiskel.
Finalmente a informá Gezaghebber Interino ku mas i mas nos hendenan na Kòrsòu ta sinti ku no tin espasio mas pa nan disfrutá di kosta i playa di nos isla. Otrobanda lo pèrdè su kosta pa proyekto grandi, playa Sonesta i Koredó ta bai pèrdí. Gobièrnu a pone un bon plan di habitante (Federashon Otrobanda) i komersiantenan (SKO) di Otrobanda pa e área di Ref, esta Plan Mayó, ku ke trese balansa entre turismo, bibienda, empresa, naturalesa, espasio i kosta aksesibel pa tur hende, un banda. Gobièrnu a poné un banda pa favoresé un òf dos proyekto grandi ku no tin nada di e puntonan menshoná. Pa kolmo nos lo pèrdè laguna ku palunan di mangel. Kalidat di ref di koral tambe lo bai mas atras. Na Lagoen, hendenan a vosiferá ku poko poko nan ta pèrdè playa i área públiko. E mes negligensia di parti di gobièrnu ku nos ta mira na Jan Thiel i Otrobanda nos por mira aki tambe.
Gezaghebber Interino Jacoba lo komuniká ku gobièrnu tur loke a trese dilanti durante e enkuentro aki.
Yvette Raveneau
Presidente Amigu di Tera